Slanina na tanjuru: užitak, navika ili zdravstveni rizik
Slanina je tradicionalna namirnica koja se na ovim prostorima konzumira generacijama, često kao samostalan obrok ili dodatak jelima.
Iako je mnogima sinonim za domaću kuhinju i puni okus, nutricionistički gledano riječ je o namirnici koju treba konzumirati promišljeno. Visok udio masnoća, soli i kalorija, ali i način industrijske obrade, otvaraju pitanja o njezinu utjecaju na zdravlje.
U ovom tekstu nutricionistica Martina Silov iz Nutritivnog kompasa Srima pojašnjava što slanina zapravo sadrži, koje su moguće zdravstvene posljedice njezine konzumacije te kako je uklopiti u prehranu bez nepotrebnog rizika.
Slanina je suhomesnati proizvodi od dimljenog i usoljenog svinjskog mesa. Može se konzumirati kao zasebna namirnica ili kao dodatak raznim jelima.
Slanina je izvor visokokvalitetnih životinjskih bjelančevina, odnosno proteina, koji pomažu u održavanju optimalnog nivoa energije i izgradnji mišićnog tkiva. Sadrži vitamine B skupine, te minerale poput selena, fosfora, cinka, željeza, magnezija, kalija. Slanina je visokokalorična namirnica, 100 g mesnate suhe slanine ima oko 500 kalorija, dok masniji komad može sadržavati i do 800 kalorija na 100 g.
Sadrži visok udio zasićenih manih kiselina i sol.
Zbog visokog udjela zasićenih masnih kiselina i soli svjetska zdravstvena organizacija uvrstila je slaninu ali i druge mesne prerađevine od mesa (hrenovke, salame, kobasice, paštete) u skupinu 1 kancirogena, što znači da postoje dovoljno snažni dokazi da ti proizvodi uzrokuju rak osobito rak debelog crijeva i rektuma, a neka istraživanja ukazuju i na rizik od raka dojke i prostate.
Rizik ne proizlazi samo iz zasićenih masnoća i soli već i iz kemijskih konzervansa, natrijevog nitrita i nitrata, koji se koriste u industrijskoj obradi sirove namirnice a prije samog sušenja, u svrhu dužeg trajanja te očuvanja boje i okusa.
Isto tako visok unos zasićenih masnoća povezuje se s povećanom razinom LDL ( lošeg) kolesterola, dok natrij iz soli, povisuje krvni tlak, čime se povećava rizik od kardiovaskularnih bolesti, razvoj ateroskleroze, stanja u kojem dolazi do nakupljanja plaka u krvnim žilama što može rezultirati srčanim ili moždanim udarom.
No sve to ne znači da će povremeni komad slanine biti štetan po zdravlje. Štetan utjecaj na zdravlje povezuje se s prekomjernim unosom.
Za osobe bez zdravstvenih problema konzumacija slanine nekoliko puta mjesečno, unutar uravnotežene prehrane bogate voćem, povrćem, cjelovitim žitaricama, ne predstavlja rizik po zdravlje. No za osobe sa srčanim bolestima ili visokim krvnim tlakom preporučuje se minimalna konzumacija slanine.
Za zdrave osobe količina od 30 g predstavlja jedinicu serviranja jednom tjedno.
Preporučuje se odabrati slaninu bez nitrita i nitrata.
Ukoliko je moguće konzumirati slaninu od domaćih proizvođača.
Ključ pravilne prehrane nije u izbacivanju namirnica nego u umjerenosti i slušanju vlastitog tijela.
Vrijeme – Vodice
Kalendar događanja
