Debljanje je složen proces na koji utječe niz faktora – od prehrambenih navika i nedostatka kretanja do hormonalnih promjena i stresa. U novoj kolumni Martina Silov, nutricionistica i savjetnica za prehranu, pojašnjava zašto se kilogrami često nakupljaju i kada nam se čini da jedemo “normalno”, te kako prepoznati i promijeniti obrasce koji nas vode u začarani krug debljanja.
ZAŠTO SE DEBLJAMO?
Čitali smo o zdravstvenim tegobama koje dolaze sa debljinom, danas ćemo se osvrnuti o najčešćim uzrocima debljine. Velikog problema koji sa sobom nosi nezadovoljstvo vlastitim tijelom, manjak samopouzdanja, bezvoljnost, osjećaj manje vrijednosti, depresivnost, anksioznost i druge probleme vezane za emocije ali i razne fizičke tegobe, poput teže pokretljivosti, nesanice, bolova u leđima, kukovima, koljenima, nedostatak zraka pri manjim naporima poput penjanja uz stepenice, umor…
NAJČEŠĆI RAZLOZI ZAŠTO SE DEBLJAMO I RIJEŠENJA
PODCJENJIVANJE UNOSA HRANE
Ponekad nam se čini da jedemo malo a naša težina raste i nije nam jasno zašto dolazi do toga. Često nismo svjesni količine hrane koje konzumiramo. Kada zamolim klijente da mi navedu šta su unosili od hrane i pića kroz cijeli dan ili kada im dam da zapišu kroz tjedan dana namirnice i obroke koje su konzumirali, većina se iznenadi. Ispostavi se da je to količinski ali i kalorijski puno više nego je potrebno njihovom organizmu pa je jasno da zbog povećanog kalorijskog unosa dolazi do nakupljanja suvišnih kilograma. Bitno je planirati obroke barem dan ranije, ne preskakati obroke da ne dođe do pregladnjivanja, a zatim do prejedanja, voditi dnevnik prehrane, paziti na količinu i vrstu namirnica.
NEDOSTATAK TJELESNE AKTIVNOSTI
Tjelesna neaktivnost, osim što nosi rizik od niza kroničnih bolesti, ima utjecaj i na opće zdravlje, kvalitetu života i psihološko stanje.
Redovita tjelesna aktivnost poboljšava metabolizam, jača mišićno-koštani sustav, mobilizira visceralnu mast. Oko 300 minuta aktivnosti umjerenog intenziteta ili 150 minuta intenzivnije aktivnosti tjedno dovoljno je za očuvanje zdravlja.
Najčešće osobe navode da nemaju vremena za tjelovježbu. U današnje vrijeme dostupnosti interneta, svatko može naći vježbe prikladne za sebe, a već 20-ak minuta će učinit razliku.
Hodanje je najjednostavniji oblik vježbanja, ne zahtijeva posebnu opremu, a brzinu prilagođavamo vlastitim mogućnostima.
Bitno je pronaći aktivnosti u kojoj uživamo bilo da je to ples, biciklizam, plivanje, planinarenje, trčanje. Tako povećavamo šanse da ostanemo dosljedni.
Osim šta tjelesna aktivnost utječe na zdravlje, utječe i na naše psihičko stanje. Dokazano je da tjelovježbom lučimo hormone serotonin i dopamin, odnosno hormone sreće.
RAZLIČITI LIJEKOVI
Pojedini lijekovi mogu uzrokovati nagli porast tjelesne težine. Kontracepcijske pilule, steroidi, beta – blokatori, lijekovi za migrenu mogu kod nekih osoba izazvati debljanje. Djeluju tako da povećavaju apetit i usporavaju metabolizam. Što je glavni razlog dobivanja kilograma.
MENOPAUZA
Zbog promjene u hormonima, u vrijeme menopauze, dolazi do usporavanja metabolizma, lošijeg sna, povećanog apetita, raznih emocionalnih oscilacija. Hormon estrogen, koji služi i za održavanje optimalne tjelesne težine, luči se sve manje pa se i kilogrami sve brže nakupljaju, naročito u području oko trbuha.
Zato se ženama u menopauzi preporučuje posebnu pažnju posvetiti prehrani i tjelesnoj aktivnosti.
NEDOSTATAK SNA
Nedostatak sna dovodi do povećanog lučenja hormona grelina i smanjenje hormona leptina, odnosno povećava lučenje hormona gladi i smanjuje razinu hormona sitosti, što dovodi do prejedanja. Isto tako, neispavanom organizmu nedostaje energija. Da bi nadoknadili energiju i mogli obaviti sve funkcije u danu posežemo za masnom, kaloričnom hranom koja nam brzo donosi energiju ali ne osigurava nutritivno bogate hrane. Isto tako manjak sna usporava metabolizam.
Kako bismo poboljšali kvalitetu sna, a kako bismo umirili mozak, preporuka je sat vremena prije spavanja izbjegavati gledanje televizije ili korištenje pametnih uređaja. Pridržavati se odlaska na spavanje uvijek u isto vrijeme. Isto tako preporuka je izbjegavati alkohol i tešku hranu prije odlaska na spavanje.
GENETIKA
Geni mogu utjecati na metabolizam, odnosno na brzinu kojom tijelo nakuplja masnoće i mjesta na kojima se masnoća taloži. Iako geni mogu u određenoj mjeri utjecati na razvoj povećane tjelesne težine, ona je ipak većim dijelom određena prehranom i fizičkom aktivnošću.
Osim gena, od roditelja nasljeđujemo prehrambene navike i stil života. Istraživanja pokazuju da je vjerojatnost da dva pretila roditelja odgoje pretilo dijete 80 %, ali to ne znači da je nužno genetika kriva. Treba uzeti u obzir da ta dva pretila roditelja vjerojatno imaju i sami nepravilne prehrambene navike koje prenose i na dijete.
Geni mogu utjecati na sklonost debljanju ali to ne znači da je osoba osuđena na debljinu. Bez obzira na genetiku, sami odabiremo način prehrane i razinu tjelesne aktivnosti koja će odrediti tjelesnu težinu.
Osim navedenih razloga debljanja, poznata su nam još i razna medicinska stanja koja dovode do debljine. Neka od njih su hipotireoza, nepravilan rad štitnjače, sindrom policističnih jajnika, hormonalni poremećaj koji pogađa žene reproduktivne dobi, depresija i anksioznost, inzulinska rezistencija i dijabetes tipa 2, zadržavanje tekućine u tijelu, koje se javlja kod osoba koje imaju zdravstvenih tegoba sa srcem, bubrezima ili jetrom.
Ako se pravilno hranimo, ne jedemo pretjerane količine hrane, redovno treniramo, a unatoč tome se debljamo , trebali bi smo potražiti liječnički savjet. Možda je razlog debljanja zdravstveno stanje koje još uvijek nije otkriveno.
U sljedećem članku saznajte kako započeti sa promjenama u prehrambenim navikama.
Ako se prepoznajete u nekim od navedenih uzroka i želite krenuti prema zdravijem načinu života, Martina Silov nudi individualni pristup i podršku u oblikovanju prehrambenih navika. Za savjetovanje joj se možete obratiti putem e-maila [email protected] ili na broj +385 91 185 0225. Više informacija pronađite na www.nutritivni-kompas.hr.
-
0
-
0
-
0
-
0
-
0
-
0