Ova situacija nije karakteristična samo za Kornate; čagljevi su se raširili i na druge otoke, a problematiku divljih životinja potvrđuje i Vedran Slijepčević, dr. med. vet., ističući fenomen "island hoppinga", gdje čagljevi plivaju s otoka na otok. Ova invazija divljih zvijeri izazvala je veliku štetu na Kornatima, koja je nezabilježena u posljednjih 50 godina.

Nacionalni park Kornati aktivno radi na rješavanju problema, vodeći lovove i koristeći dronove za praćenje populacije čagljeva. Ravnatelj parka, Šime Ježina, naglašava važnost saniranja situacije, budući da čagljevi predstavljaju značajnu prijetnju za očuvanje tradicionalnog stočarstva i krajolika Kornata. U protekle dvije godine odstrijeljeno je 51 čagalj, a planira se nastavak lova i praćenja.

Stočari s Kornata, suočeni s očitom prijetnjom po svoje stado, traže hitnu i snažniju intervenciju od državnih institucija. Upozoravaju na kritičnost situacije, ističući potrebu za brzom i efikasnom akcijom kako bi se očuvalo stočarstvo i sam identitet Kornata.

Slijepčević također upozorava na širenje divljih životinja u urbanim područjima, gdje postaje sve teže kontrolirati njihovu populaciju. Primjerice, divlje svinje su viđene čak i u gradu Zagrebu, gdje pronalaze sigurnost i hranu, sugerirajući rastući ekološki problem u Hrvatskoj.

Izvor: HRT / Foto: Ilustracija Pixabay