Ovi podaci potvrđuju da sustav zaštite od požara u Hrvatskoj ove godine djeluje učinkovitije nego ikad prije.

Brža reakcija i bolja prevencija

U 2024. godini zabilježeno je 6.650 požara, od čega su 3.825 bili požari raslinja, s ukupno 26.807 hektara opožarene površine. Ove godine broj požara blago je porastao na 6.700, no opožarena površina pala je za više od dvije trećine.

Ključ uspjeha leži u boljoj prevenciji i brzoj reakciji na svaku dojavu. Požari su gašeni odmah raspoloživim lokalnim snagama, a po potrebi su uključivani i protupožarni zrakoplovi. Nije bilo potrebe za dodatnim angažiranjem vatrogasaca iz drugih županija, što potvrđuje da su lokalne postrojbe bile dobro pripremljene.

Posebno se ističe važnost moderne tehnologije – nadzornih kamera i dronova – koji su omogućili brzo otkrivanje i lokalizaciju požara. Većina intervencija tako je ostala malog razmjera, a zabilježena su samo dva veća požara koja su prešla površinu od 100 hektara.

Hrvatska među uspješnijima u Europi

Prosječno je tijekom ljeta u Hrvatskoj svakodnevno izbijalo oko 20 požara, ali su gotovo svi brzo stavljeni pod kontrolu. Hrvatska je tako postala pozitivan primjer u regiji i šire, posebno u usporedbi s ostalim europskim državama koje su ove godine zabilježile rekordne gubitke.

Ljeto 2025. jedno je od najtežih u novijoj europskoj povijesti – u Europskoj uniji izgorjelo je više od 880.000 hektara vegetacije, što je višestruko iznad prosjeka za razdoblje 2006. – 2024.

Najpogođenija je bila Španjolska s više od 382.000 hektara, dok je Portugal zabilježio čak 18 puta više opožarene površine nego prošle godine – više od 155.000 hektara. Rumunjska, Italija i Grčka također su imale tešku sezonu s desecima tisuća hektara izgorjelih površina.

Ulaganje u tehnologiju donosi rezultate

Ukupno gledano, 2025. godina bila je jedna od najgorih u povijesti EU-a po pitanju šumskih požara, približivši se rekordnoj 2022. godini. Hrvatska, međutim, iz te priče izlazi kao pozitivan primjer – pokazavši da ulaganje u prevenciju, modernu tehnologiju i brzu reakciju može drastično smanjiti štetu i spasiti ljudske živote.

Sustav nadzora, kamere na rizičnim lokacijama i pravodobna komunikacija između vatrogasnih postrojbi pokazali su se ključnima u uspješnoj zaštiti prirode i imovine.