Osjete li građani rast BDP-a? Vlada se hvali brojkama, ali građani kažu: 'Može rasti što god hoće'
Dok Državni zavod za statistiku objavljuje da je bruto domaći proizvod (BDP) u drugom tromjesečju 2025. realno porastao za 3,4 % u odnosu na isto razdoblje prošle godine, mnogi građani ne primjećuju konkretne pomake u svakodnevnom životu.
Prema prvoj procjeni, rast ekonomske aktivnosti traje već 18 kvartala zaredom. Najveći doprinos tom rastu ponovno dolazi od potrošnje građana – osobna potrošnja kućanstava porasla je za 4 %, što se tumači porastom trgovine na malo i ugostiteljskih usluga.
Ministar financija Marko Primorac ne skriva zadovoljstvo:
"U usporedbi s drugim članicama EU bilježimo iznadprosječan rast. Brže od nas rasli su samo Cipar i Irska. Ovo je impresivan rezultat."
Slično poručuje i ministar gospodarstva Ante Šušnjar, posebno ističući rast prerađivačke industrije i poljoprivrede od 4,1 %:
"To nije slučajnost, to je rezultat odlučne i promišljene politike Vlade."
No, dok brojke rastu, reakcije građana na terenu su oprezne, pa i rezignirane.
– "Ja trošim koliko imam, ništa drugo. Može rasti što god hoće, koliko imaš – toliko trošiš", kaže Željko iz Zagreba za RTL, izražavajući sumnju da će rast BDP-a utjecati na standard prosječnog građanina.
Uz osobnu potrošnju, porasla je i potrošnja države (za 2,4 %), dok su izvoz i uvoz roba i usluga također zabilježili pozitivan trend (izvoz +1,6 %, uvoz +3,3 %).
Ipak, ostaje pitanje – je li rast BDP-a zaista osjećajna realnost ili samo statistički pokazatelj? Dok se Vlada hvali makroekonomskim uspjesima, dobar dio građana još uvijek pokušava balansirati između rastućih troškova života i ograničenih primanja.
Vrijeme – Vodice
Kalendar događanja
