Ulovio si dva zubaca? Jednog vrati natrag! – novi pravilnik o ribolovu izazvao žestoke reakcije

U tijeku je javno savjetovanje o Prijedlogu novog Pravilnika o sportskom i rekreacijskom ribolovu na moru, koji bi trebao donijeti brojne promjene u načinu na koji ribolovci mogu loviti, prijavljivati ulov, koristiti opremu i plaćati dozvole. I dok se pravilnik formalno nalazi u fazi savjetovanja, mnogi ribolovci smatraju da se sve već predstavlja kao gotova stvar, i to — kako tvrde — na štetu običnih ljudi.

Kako bismo saznali što o svemu misle oni koji svakodnevno love – razgovarali smo s iskusnim ribolovcima s terena, koji su za naš portal podijelili svoja razmišljanja.

- "Radi se o pravilniku koji je u najmanju ruku smiješan. Apsurdan. Ne znam više kako bih ga nazvao," započinje jedan od njih, odmah naglašavajući ozbiljnost problema.

"Deseci tisuća sportskih ribolovaca su ogorčeni. Ljudi kažu: ovo neće proći. Čuju se priče o mirnim prosvjedima, pa čak i blokadama luka. Zvuči radikalno, ali kada nekome tko je rođen uz more, tko lovi cijeli život — tko ima to u krvi jer su to radili i njegovi didovi — kada njemu oduzmeš ribolov, ti si mu oduzeo identitet."

"Ribolov nije samo zabava. To je terapija. Ispušni ventil. Odmak od stresa, od posla, od buke svakodnevice. Kad mi uzmeš to — uzimaš mi mir. To nije samo rekreacija, to je stil života."

Prigovor na zabranu električnih rola i pramčanih motora

Jedna od točaka prijedloga koja izaziva posebnu pozornost je zabrana električnih rola i elektromotornih pomagala, uključujući — prema tumačenju ribolovaca — i pramčane GPS motore.

„Nabavili smo električne motore kako bismo izbjegli sidrenje i sačuvali posidoniju – o čemu se donedavno pričalo kao o nužnosti. A sada ni to ne valja. Nema logike. Ako netko krši pravila i prekomjerno lovi – neka institucije reagiraju. Ne mogu se svi kažnjavati zbog pojedinaca“, kaže jedan od ribara.

„Ulovio si jednog zubaca i što ako ti drugi – veći – zagrize? Moraš ga baciti natrag!“

Najsnažnije reakcije izaziva planirano ograničenje po vrstama, odnosno zabrana zadržavanja više od jednog primjerka iste vrste dnevno.

„Dosad si mogao imati pet kilograma ribe plus jedan veći primjerak. Sad ti uloviš zubaca od kilo i pol – i više ne smiješ drugog, iako možda naiđe na trofejnog od pet kila! Što onda? Toga već ulovljenog, manjeg, baciti mrtvog natrag.

"Ili je još gore: oba su ranjena. Jedan je već gotov, a drugi teško ozlijeđen. U tom slučaju se traži od čovjeka da napravi nelogičan i etički upitan potez. Zakon o ribolovu mora imati logiku. Ovo nema. Ovo je kao da ga je pisao netko tko nikad nije držao štap u ruci. Htio bih mu pogledat diplomu."

Aplikacija mRecFish – još jedan stres za starije

Još jedna tema koja izaziva negodovanje je uvođenje obavezne digitalne evidencije ulova putem aplikacije mRecFish, koja će biti obavezna od rujna 2025. za kraće dozvole, a do 2030. i za sve kategorije.

„Nemam ništa protiv da mi mlađi to ispunjavamo. Ali tražiti od umirovljenika da se logiraju, snalaze s aplikacijama i bilježe ulove – to je izrugivanje. Oni nemaju snage za takve stvari. Njima je to jedino što su sačuvali – ribolov, mir, tišina. I sada i to pod nadzor?“, poručuje jedan od komentatora.

Kako ističu naši sugovornici, mnogi smatraju da pravilnik ne djeluje u interesu očuvanja ribljeg fonda, nego više izgleda kao politički ili gospodarski interes.

„Ako je doista problem u stanju ribljeg fonda – gdje su istraživanja? Gdje je studija? Gdje su mjere koje vrijede za sve – i profesionalce i rekreativce?“, pitaju ribolovci i dodaju da se ovakvim pristupom krše i temeljna prava građana, pa i turistima šalje poruka da su u Hrvatskoj neželjeni ako žele samo – uloviti dva kilograma ribe.

Također, istaknuto je da mora postojati jasno izuzeće za ratne vojne invalide i starije osobe, koji ne mogu ravnopravno pratiti nove digitalne alate.

Još ima vremena za komentare

Podsjećamo, javna rasprava traje do 23. travnja 2025., a svi zainteresirani mogu dati svoj komentar na službenim stranicama e-Savjetovanja. Ribolovci iz cijele Hrvatske pozivaju građane da se uključe i izraze svoje mišljenje, jer — kako zaključuje jedan od njih:

„Ne želimo se samo buniti – želimo da nas se čuje. Mi volimo more. Ne tražimo ništa veliko, samo da nam ga ne uzmu.“