Sebastian Ćato istražio floru vodičkog kraja i otkrio rijetke biljne vrste

Sebastian Ćato, mladi biolog i student biologije na Prirodoslovno-matematičkom fakultetu u Zagrebu, danas je u sklopu festivala Flora Dalmatica u Šibeniku sudjelovao na „Malim botaničkim razgovorima“.

U jedinstvenom ambijentu kluba Azimut, posjetitelji su imali priliku iz prve ruke saznati kako je izgledao Sebastianov put od djetinjeg zanimanja za prirodu do ozbiljnog znanstvenog rada i objave deset znanstvenih članaka.

Sebastian je s velikim uzbuđenjem sudjelovao na festivalu, ističući koliko mu znači nastup pred domaćom publikom:
– Ovo mi je zapravo bio prvi festival na kojem sam nastupio, i posebno mi je drago što je to bio jedan lokalni, meni tematski drag i strukovno blizak festival – rekao je.

Na razgovoru u Šibeniku Sebastian je predstavio svoj put prema ozbiljnom bavljenju botanikom, prisjetio se svojih početaka i ključnih trenutaka koji su ga oblikovali. Posebnu pažnju posvetio je flori vodičkog kraja:
– Predstavio sam floru Vodica, koje tu sve zgodne biljke se daju naći i koje bi valjalo možda čak i zaštititi. Poseban naglasak bio je upravo na skrivenom i ugroženom biljnom bogatstvu koje nam je tu pod nosom, samo treba malo zastati i zagledati se u te silne „trave“ – kazao je Sebastian.

Posebno je naglasio važnost istraživanja i očuvanja autohtonog priobalnog bilja:
– Smatram da je upravo to istraživanje prvenstveno važno jer kako ćeš zaštititi nešto što uopće ne znaš da imaš? To priobalno bilje, bilje litorala, razni halofiti – biljke slanuše – važne su jer one rastu i preživljavaju samo na tim muljevitim, pjeskovitim, kamenitim obalama. Ne betoniziranim, ne na šljunkom nasutim plažama. Te biljke stvaraju posebno stanište bitno za mnoge vrste životinja te ujedno i održavaju te plaže svojim korijenjem, granjem, svojim postojanjem.

Govoreći o bogatstvu prirode vodičkog kraja, Sebastian otkriva:
– Vodice su iznimno bogate florom i faunom. Preko 40 pronađenih biljaka ima neku od kategorija ugroženosti, a prisutne su i mnoge endemične biljke. Neke pronađene biljke su čak nove za floru Hrvatske, zabilježio sam ih upravo ja po prvi put. Od kukaca sam zabilježio preko 50 vrsta skakavaca i zrikavaca te preko 15 vrsta vretenaca.
Jedna od posebno zanimljivih biljaka koje je pronašao je Crepis bursifolia L., kožastolistni dimak:
– Ova vrsta je jedan jedini put pronađena u Hrvatskoj 1802. godine na području Skradina i nikad više, sve dok ju nisam ponovno pronašao upravo na području Vodica.

Ipak, Sebastian ističe kako nije sve tako ružičasto. Naime, primjećuje velike promjene na vodičkim obalama:
– Jedina prirodna plaža postojala je do nedavno – plaža Bristak. Ona je sada zatrpana šljunkom koji je to malo divlje obale pretvorio u sterilnu pustinju. Nestao je zadnji fragment prirodne obale na području Vodica – sve je sada zabetonirano ili nasuto šljunkom.

Za predavanje se nije posebno pripremao jer temu istražuje već godinama:
– Najuzbudljiviji dio za mene bio je upravo tijekom ovog razgovora, kada sam stečeno znanje mogao podijeliti sa zainteresiranim ljudima, lokalcima, koji su željeli čuti moje spoznaje iz prve ruke – kaže.

Unatoč mladosti, Sebastian već ima bogato znanstveno iskustvo:
– Od zadnjeg puta kad sam bio po novinskim člancima 2022., kad mi je objavljen prvi članak, nisam stao ni malo. Od tada mi je objavljeno devet dodatnih znanstvenih članaka, a trenutno su još četiri u procesu objave.

Posebnu seriju radova posvetit će upravo Vodicama:
– U cilju mi je narednih sezona objaviti floru Vodica gdje ću navesti stotine pronađenih biljaka te također popise raznih kukaca poput ravnokrilaca, bogomoljki i vretenaca. Već narednih mjeseci imam izlaganje i poster o orhidejama i ravnokrilcima Vodica na Simpoziju studenata biologije u Zagrebu, a u rujnu sudjelujem i na 8. Hrvatskom botaničkom simpoziju u Osijeku.

Na kraju, Sebastian ima i poruku za mlade koji žele krenuti njegovim stopama:
– Zainteresiranima bih poručio da što više istražuju, izlaze na terene i koriste internet do maksimuma. Ja sam krenuo upravo izlaženjem u prirodu i slikanjem biljaka, sakupljanjem herbara i samostalnim istraživanjem. Ako nekome trebaju smjernice ili pomoć, posebno za botaniku ili entomologiju, slobodno mi se mogu javiti – poručuje ovaj vrijedni mladi znanstvenik.