Možda najsnažniji izraz njihovog političkog aktivizma i domoljublja bio je događaj iz kolovoza 1898. godine, kada su Vodičani tijekom obilježavanja pedesetogodišnjice vladavine cara Franje Josipa odlučili imenovati vodičku rivu Obalom Franje Josipa. Na velikom narodnom zboru, uz prisustvo stanovnika Zatona i drugih žitelja vodičkog zaleđa, donijeli su odluku o podnošenju Peticije za ujedinjenje Hrvatske, Dalmacije i Slavonije. Ovaj potez odjeknuo je i u austrijskim novinama koje su izvijestile o "Ein Volksmeeting in Vodizze hielt die kroatische Partei".

Takvi događaji su jasno pokazivali snagu i odlučnost Vodičana u borbi za nacionalne težnje, prkoseći prijetnjama i pritiscima sa svih strana. Informacije o ovim značajnim povijesnim trenucima sačuvane su zahvaljujući izvješćima Dalmatinskog sabora iz 1893. godine te novinskim člancima iz 'Narodnog lista' i 'Grazer Volksblatt' iz 1898. godine. Dodatno, ova razdoblja su dokumentirana i kroz fotografije iz Etnografske kibernetičke zbirke Tončija Juričeva Grginova.

Posebno treba istaknuti ulogu Dinka Križana Vučka, čiji je rad na pronalaženju i digitalizaciji ovih materijala omogućio da se ovaj važan dio vodičke povijesti sačuva za buduće generacije, pružajući tako vizualni uvid u prošlost koja je oblikovala današnje Vodice.