18 Kol 2019

Glagoljica na otoku Prviću: Predavanje u Prvić Šepurini o 160. obljetnici osnutka župe

Ocjeni sadržaj
(0 glasova)
0
Poslijednja izmjena dana Nedjelja, 18 Kolovoz 2019 23:39

Glagoljica na otoku Prviću naziv je jednosatnog predavanja koje je u subotu 17. kolovoza navečer u crkvi sv. Jelene u središtu Prvić Šepurina održalo troje članova Društva prijatelja glagoljice (DPG) iz Zagreba. Povod predavanju bilo je obilježavanje 160. obljetnice osnutka župe u Šepurinama.

Prvi od troje predavača bio je dr. Vladimir Lučev, dječji kirurg iz Šibenika u miru i višegodišnji član DPG-a. Dr. Lučev je nazočne upoznao sa životom i djelom Dragutina Antuna Parčića (Vrbnik, 1832. – Rim, 1902.), franjevca, trećoredca glagoljaša koji je najintenzivnije djelovao u drugoj polovici 19. stoljeća. Parčić je zaslužan prvenstveno kao borac za glagoljicu i hrvatski jezik, a bio je i istaknuti filolog, leksikograf, fotograf, prevoditelj, tipograf i tiskar, a uz to se bavio botanikom, kartografijom, slikarstvom, astronomijom i poezijom. Parčić je nažalost jošuvijek neopravdano zanemaren i nedovoljno poznat u javnosti. U Prvić Luci je proveo posljednju godinu studija bogoslovije spremajući se za završne ispite te je u crkvi sv. Marije od Milosti na Uskrs 1855. godine održao i svoju mladu misu. Njegov drugi boravak na Prviću uslijedio je 1859. godine kada je na otoku bio u svojstvu župnika.

Sve do sredine 19. stoljeća na otoku je bila samo jedna župa sa sjedištem u Prvić Luci koju su držali fratri glagoljaši. Starješina samostana obično je bio župnik u Luci, a neki od drugih redovnika je obavljao poslove kapelana u Šepurinama. No kako su Šepurine rasle, pa i brojem stanovnika nadmašile Prvić Luku, pojavila se potreba za formiranjem posebne župe. Odvajanje je započelo 9. prosinca 1830. godine, kad je u Šepurinama utemeljena “ekspozitura”, a do potpunog odvajanja došlo je dana 12. prosinca 1859. godine.

U šepurinskim crkvama glagoljalo se do 1859. (godina odvajanja). Te je godine i Parčić otišao s otoka. Od tada pa sve do 1920. godine u šepurinskoj župi sv. mise su bile služene na latinskom jeziku, da bi se od te godine ponovno počelo glagoljati – sve do liturgijske reforme 60-ih godina prošlog stoljeća. Naime, 1965. godine održan je II. vatikanski sabor na kojem je određeno da se u liturgiji mojraju koristiti isključivo živi narodni jezici.

0-02-05-34e0ff2b7abd7f1d14128fcb0c28cf21ec267d6ce4375036796db830815ba4d9_aa9f65ca.jpg
U župnom uredu u Prvić Luci nalazi se tzv. Parčićev misal - Rimski misal tiskan glagoljicom, hrvatskim crkvenoslavenskim jezikom. Radi se o drugom izdanju navedenog misala iz 1896. godine. Prvo izdanje objavljeno je u Rimu 1893. godine, a nakon njegove smrti izašlo je treće izdanje 1905. godine, te četvrto 1927. godine u redakciji češkog slavista Jozefa Vajsa, koje je najvećim dijelom transliterirano (preslovljeno) na latinicu. Dodatno je istaknut notni zapis glagoljskog Otče naša iz Parčićevog misalate je pojašnjen onodobni način zapisivanja glazbe u obliku kvadratne neumatske notacije (preteče današnjih nota) i pojmovi gregorijanskog korala i glagoljaškog pjevanja.

Mirna Lipovac, tajnica DPG-a, inicijatorovog predavanja, govorila je o Prvićkoj ploči – u glagoljici klesanom nadgrobnom spomeniku iz 1650. godine, koji se nalazi u crkvi sv. Marije od Milosti. To je jedini takav glagoljski zapis iz toga doba u šibenskom kraju i premještanjem s obližnjeg groblja u crkvu, sredinom prošlog stoljeća, spašen je od daljnjeg propadanja ili uništenja. Nadalje je bilo riječi o glagoljskim oporukama koje se čuvaju u Muzeju grada Šibenika.

Oporuke o kojima je bilo riječi potječu iz druge polovice 17. stoljeća. Imale su jasnu i čvrstu strukturu,osnovno je bilo očuvanje obiteljske imovine preko muških potomaka, ali je vidljiva i briga za ostaviteljevu suprugu, kćeri, pa čak i osobe koje su pomagale obitelji u teškim trenutcima dok je neki član bio bolestan ili na umoru. U Prvić Luci se čuvaju i matične knjige krštenih, vjenčanih i umrlih s prijelaza iz 17.na 18. stoljeće, pisane kurzivnom glagoljicom. Istaknuto je nekoliko zapisa koji posebno pokazuju odnose među ljudima u maloj otočnoj sredini onoga vremena.

0-02-05-1e6e3f91dc76c0470633af72093dbab9ca377700dee6a96ac40431e216eaf9cb_e0d770af.jpg

Posljednji dio predavanja održaoje prof. Darko Žubrinić, predsjednik DPG-a. Naglasio je važnost opstojnosti glagoljice u šibenskom kraju kroz proteklih osam stoljeća. Osim toga, nabrojao je i ostale glagoljske zapise koji se i danas nalaze na otoku Prviću. U Šibenskoj biskupiji je poznato ukupno 13 mjesta iz kojih potječu crkvene matične knjige i ostali dokumenti pisani glagoljicom: Murter, Zlarin, Tisno, Prvić Luka i Šepurine, Jezera, Betina, Tribunj, Žirje, Krapanj, Primošten, Rogoznica i Pirovac.

Izvori kazuju da je Prvić Luka bila žarište glagoljaške kulture. Franjevci trećoredci glagoljaši došli su u Prvić Luku 1461. godine i osnovali samostan s crkvom Gospe od Milosti. Čak je i naziv glagoljaši (glagolae) prvi put upotrijebljen 1483. za franjevce trećoredce u Prvić Luci u šibenskoj biskupiji.

U samostanu u Prvić Luci u noći 1. prosinca 1884. godine buknuo je veliki požar koji je zamalo uništio cijeli samostan. Nažalost, tom prigodom je izgorio cijeli arhiv, razni spisi pisani glagoljicom kao i neke župske matice i samostanska knjižnica. Možemo zaključiti da je današnja glagoljaška ostavština ovoga kraja samo djelić nekoć cvatućeg glagolizma.

Značajni istraživači glagoljice na šibenskom području bili su don Krsto Stošić, prof. Ante Šupuk, dr. sc. Dražen Vlahov i u najnovije vrijeme dr.sc. Kristijan Juran.

Posebnost ovog predavanja je u tome što je predavanje održano uz pomoć osam prigodnih panoa koji su potom darovani otočkom župniku, don Boži Škemberu. Predavači su posebno zahvalili don Boži na prijedlogu da predavanje bude održano u šepurinskoj crkvi. Predavanje je bilo iznimno dobro posjećeno.

Mirna Lipovac

Foto: don Franjo Glasnović i Šime Strikoman

djelomid1.jpg

Klikni na plakat gore za više informacija

tehnoadeo2017 BumbaNG
makina

Image is not available

Od 1988. godine brinemo za Vaš lijepši i zdraviji osmijeh!

Saznajte više

Image is not available

Uz timski rad naših dentalnih tehničara do vrhunskih rezultata

Image is not available

Od sad brinemo o njezi Vašeg lica i tijela uz kvalitetne kozmetičke brendove

Image is not available

Kao i make up-a za Vaše najvažnije trenutke!

Saznajte više

Image is not available

Nudimo uslugu smještaja u novouređenim apartmanima obitelji Nedoklan

Slider

ngkrkades
bazenid

Leć - Vodice
+385 22 443 787

TRŽNICA VODICE

Leć - Vodice
+385 22 443 787

TRŽNICA VODICE

Leć - Vodice
+385 22 443 787

TRŽNICA VODICE

Leć - Vodice
+385 22 443 787

TRŽNICA VODICE


Image is not available
Kamila Pamukovića 57, Vodice
mob. 091 888 0500 / 091 6217 217
Image is not available
Kamila Pamukovića 57, Vodice
mob. 091 888 0500 / 091 6217 217
Image is not available
Kamila Pamukovića 57,
mob. 091 888 0500
091/6217 217
Image is not available
Kamila Pamukovića 57,
mob. 091 888 0500
091/6217 217

Gradsko-inicijalni

Foto video vijesti

  1. Foto
  2. Video
Infovodice - Informativno oglasni portal Grada Vodica

Please publish modules in offcanvas position.

Please enter your phone number
and we call you back soon

We are calling your phone

0:00

Thanks,
We will call you back soon.

Whatsapp
Pošaljite vijest ili fotografiju za portal INFOVODICE putem Whatsup-a

Kontakt

Kontakt

Close