Srpanj 01, 2022 1101

Ekskluzivna ćakula s prof. dr. sc. Luka Čičin-Šainom znanstvenikom vodičkog porijekla

Ocjeni sadržaj
(2 glasova)

Prof. dr. sc. Luka Čičin-Šain kao virusni imunolog u Helmholtz centru za infektološka istraživanja u njemačkom Braunschweigu bio je jedan od prvih kontakata na brzom biranju brojnih medija tijekom pandemije koronavirusa, što u Europi, što u našoj zemlji. Naime, tijekom pandemije hrvatski znanstvenik i njegovi njemački kolege objavili su nekoliko važnih studija u prestižnim svjetskim znanstvenim časopisima zbog čega ga mnogi danas smatraju “znanstvenom zvijezdom u usponu”.

Ono što je nama posebno zanimljivo jest da je profesor Čičin-Šain porijeklom upravo iz Vodica, u kojima rado boravi. Ekskluzivno za naš portal ispričao je kako je protekao njegov put do voditelja Odjela za virusnu imunologiju, na kakvim istraživanjima trenutno radi, je li koronavirus stvar prošlosti te kakve ga uspomene vežu za naš grad.

- Moj pradida Ćiro Čičin-Šain je otišao iz Vodica na studij u Italiju negdje pred Prvi svjetski rat, ali obitelj nam je ostala vezana za ovaj kraj kao područje iz koga potječemo. Preko ljeta sam dolazio u Vodice, tamo i upoznao neke Vodičane i s njima njegovao kontakte, vezane za povijest grada. Svoju djecu sam vodio u muzej Aquarium kad su bili mali i bili su oduševljeni, a i jedan kolega s mog studija je Vodičanin pa sam mu se javio kad sam prolazio. U gradu mi je uvijek bilo vrlo ugodno, ali zadnjih par godina nisam dolazio zbog korone. Nadam se da će i to uskoro biti iza nas pa ću opet imati priliku posjetiti grad – kazao je prof. dr. sc. Luka Čičin-Šain.

U Vodicama mu je uvijek bilo vrlo ugodno, ali zadnjih par godina nije dolazio zbog pandemije koronavirusa. Nada se da će i to uskoro biti iza nas pa će opet imati priliku posjetiti naš grad. Naime, njemački centar za infektološka istraživanja, čiji je voditelj Odjela za virusnu imunologiju, u ovoj pandemiji imao je 'pune ruke' posla oko istraživanja ovog virusa. No, kako je zapravo započela njegova karijera i što mu je sve bilo u fokusu?

Rizk Casino Bonus

- Kad sam 1996. diplomirao na studiju medicine želio sam raditi na klinici s pacijentima, ali bilo je teško naći posao u struci. Preko stotinu mladih liječnika je bilo na zavodu za zapošljavanje, a stažističko mjesto se moglo dobiti samo kao volonter ili preko veze. Međutim, kao izvrstan student sam dobio radno mjesto na fakultetu u Rijeci, kao asistent na Zavodu za anatomiju – priča nam Čičin Šain.

S tog je Zavoda prešao je na Zavod za histologiju i embriologiju, kod profesora Stipana Jonjića, gdje je započeo svoj doktorat, a on ga je preporučio svom kolegi koji je vodio institut za mikrobiologiju i Virologiju Max von Petteknofer na Sveučilištu u Münchenu. Tako se sa suprugom i djecom odselio u Njemačku, a plan je bio da se vrate u Hrvatsku nakon par godina.

- Tri godine kasnije mi je bilo jasno da pozicije koje mi se nude na fakultetu ili klinici nisu ništa bolje od onih do kojih bih došao da sam ostao živjeti i raditi u Hrvatskoj. Stoga smo se odselili u Ameriku gdje sam nastavio s radom u imunologiji, pogotovo imunologiji starenja na Medicinskom fakultetu u Portlandu, u državi Oregon. Par godina kasnije, izabran sam za mlađeg profesora tamo, ali sam bolju priliku da dalje razvijam neovisnu znanstvenu karijeru dobio u Njemačkoj.



U Helmholtz institutu u Braunschweigu je prije 12 godina postao voditelj junior grupe, šest godina kasnije postao je voditelj grupe u trajnom zvanju, a odnedavno i voditelj odjeljenja za virusnu imunologiju, u kome sudjeluju još dvije profesorice sa svojim grupama.

- Godinama smo se bavili imunologijom citomegalovirusa, virusa koji je dobro poznat pedijatrima jer izaziva oštećenja ploda ako do infekcije dođe tijekom trudnoće, ali i kirurzima u transplantacijskoj medicini, jer izaziva teške oblike bolesti kod osoba s presađenim organima. Naime, to su ljudi koji su na dugoročnoj terapiji imunosupresivnim lijekovima, kako im tijelo ne bi odbacilo presađeni organ, a onda im imuni sustav ne funkcionira dobro protiv ovakvih virusa.

Međutim, 2020. godine došla je pandemija korone. Institut u kojem radi posjeduje laboratorije i uvjete za rad s takvim virusima koji su potencijalno vrlo opasni po ljudsko zdravlje, ali nijedan od virologa u institutu nije radio na korona virusima, a svi drugi su se nećkali oko toga da preorijentiraju svoja istraživanja na jedno sasvim novo područje.

- Meni je bilo jasno još negdje koncem siječnja 2020. da će ovo biti vrlo ozbiljna epidemija koja će stići u Europu, a u veljači smo se dečki i cure iz moje grupe i ja se dogovorili da krenemo u rad s ovim virusom kako bi podržali znanstvenike iz okruženja u njihovim nastojanjima da razviju lijekove, cjepiva ili dijagnostičke metode u borbi protiv epidemije.

Već u ožujku su dobavili prve izolate i počeli s uzgojem virusa, a u travnju 2020. su već imali prve rezultate u kojima smo pokazali da su protutijela protiv SARS-CoV-2 virusa, koja su razvijana u Tehničkom univerziteta u Braunschweigu, efikasna u neutralizaciji virusa.

- U međuvremenu smo objavili preko deset radova o ovom virusu, njegovoj evoluciji, jednoj novoj klasi cjepiva (koja je zasad još konceptualna, ali koja je u pred kliničkim studijama pokazala izvrsna svojstva), a nedavno i prvu u nizu studija s kolegama iz riječke klinike. Tu smo pokazali da je količina virusa u plućima pacijenta koji su umrli od korone bila veća nego u teško bolesnih ljudi koji su preživjeli infekciju.

To je prva studija u svijetu koja je pratila količinu virusa u donjim dišnim putovima kod tako teško bolesnih, a rezultati govore da terapija protuvirusnim lijekovima može pomoći, ako se ranije započne.

- Vidimo da broj novozaraženih opet raste širom Europe pa i u Hrvatskoj. Nove varijante se i dalje razvijaju, a omikronova podvarijanta BA.5 je još uspješnija u izbjegavanju imunosti od ranijih BA.1 i BA.2 varijanti koje su poharale naše krajeve početkom godine. Dobra vijest je da u međuvremenu svi imaju određenu količinu imunosti jer su infekciju preboljeli ili se cijepili (ili i jedno i drugo).

 Smrtnost od korone je trenutno pala na ispod 0,1 %, što znači manje od jedan na tisuću i odgovara nekoj teškoj epidemiji gripe, ali jasno je, tvrdi Čičin-Šain da nismo došli do razdoblja gdje smo sasvim sigurni. Ujedno, Long-COVID je problem za brojne osobe koje su preboljele koronu, ali onda dugoročno pate od zamora ili gubitka osjeta njuha ili okusa. Stoga će nas korona još neko vrijeme okupirati i praviti nam probleme.

- Dolaskom većeg broja turista iz raznih zemalja mogli bi se ponovno širiti novi sojevi koronavirusa. Virus je već u Hrvatskoj, a mjere kontrole na granicama nisu zaustavile omikron ni koncem prošle godine kad je krenuo iz Južne Afrike. Stoga su pozivi za zatvaranjem granica sasvim deplasirani, ali će trebati razmišljati o mogućnostima na lokalnoj razini.

Svako može za sebe odlučiti koje će dodatne mjere predostrožnosti poduzeti, od buster cjepiva do nošenja FFP2 maski. Naime, kirurške maske ne pomažu protiv omikron varianti, ali FFP2 još uvijek znatno pomaže.

- Na Vladi je da odluči koje će mjere odrediti za cjelokupno stanovništvo, ali ako ih donese i da se pobrine da se one dosljedno provode. Mjere koje se donesu na papiru, ali u praksi ne provode, ne služe ničemu i ne pomažu nikome.

 Naposljetku, znanstvenik Čičin-Šain osvrnuo se i na česte napade i prijetnje na društvenim mrežama ili putem pisama tijekom pandemije s kojima se susreće on, ali i brojne kolege znanstvenici ili čak liječnici opće prakse, jer su svoj život posvetili drugima i služe se isključivo znanstvenim činjenicama.

- U socijalnim medijima i po internetu je bilo diskreditiranja i nezrelih uvreda, uglavnom od ljudi koji pod pseudonimom zagovaraju teorije zavjera i promiču neznanstvene ideje bez smisla i logike, valjda jer imaju neke svoje interese. Oko toga se ne zamaram pretjerano, jer se radi o glasnoj manjini, a većinu naših ljudi odbija takvo vrijeđanje bez reda i smisla, dok više cijene kad se priča o suštini. Stoga javnost i dalje poštuje ljude od struke i znanja – ispričao nam je znanstvenik Luka Čičin-Šain.

Čičin-Šain upravo je proveo tjedan dana u Hrvatskoj i nisam naišao na nikakve probleme. Naprotiv, iznenadilo ga je da je upoznao puno ljudi koji su ga prepoznali s TV-a i ljubazno mu se javili. Kako je naglasio – ljudi prepoznaju kad neko govori istinu, a i kad ih neko mulja i laže.

Vaša reakcija na članak
Poslijednja izmjena dana Petak, 01 Srpanj 2022 16:00
djelomob1.jpg