Siječanj 12, 2022 1372

Već godinama uzgaja i križa razne sukulente, a odnedavno otkriva nove vrste kukaca s našeg područja

Intervju sa sedamnaestogodišnjim Sebastijanom Ćatom, najmlađim biologom s izvornim znanstvenim člankom

Ocjeni sadržaj
(8 glasova)

Sedamnaestogodišnji Sebastian Ćato iz Vodica ovo je Silvestrovo ušao u hrvatsku povijest kao najmlađi je biolog s izvornim znanstvenim člankom. Sebastian pohađa smjer za agroturističkog tehničara u šibenskoj Srednjoj strukovnoj školi. Od malih nogu zanimaju ga životinje, nešto kasnije zainteresirale biljke, a svoj fokus usmjerava na kukce i samoniklo bilje. U intervjuu za Infovodice doznajte što sve istražuje, kakve je zanimljivosti otkrio te što si priželjkuje u nastavku svog školovanja. 


Otkuda zanimanje za biljke i kukce?

Od malena je uvijek bilo prisutno, prvenstvo su to općenito bile životinje (posjedujem razne slikovnice o svakakvim životinjama iz ranog djetinjstva), međutim oko dvanaeste godine usmjerio sam se na biljke, kad su me jako zainteresirali sukulenti. To su jednostavne biljke koje su super za našu mediteransku klimu. Odnedavno se vratilo moje zanimanje za životinje, posebice kukce. Tako da su mi sada u fokusu samoniklo bilje i kukci te pomalo učim vrste s našeg područja s obzirom da tu najviše istražujem.


Već pet godina uzgajaš i križaš razne sukulente. O čemu se tu radi, imaš li već neki svoj vrt? 

Da, sukulentima se bavim već pet godina, a zadnjih godina sam se okušao u hibridizaciji tj. križanju vlastitih biljaka pa je tu bilo sakupljanja peludi, sjemena, svega… Za to sve treba puno prostora i vremena. S obzirom da stanujem u stanu, mjesto mi je ograničeno. Plastenik mi je smješten kod tete na terenu, a trenutno je popunjen gotovo cijeli pa ne nabavljam baš više novih biljaka, bar nisam prošlu godinu, niti planiram u bliskoj budućnosti. Trenutno se fokusiram na već spomenuto, samoniklo bilje i kukce. Planiram se vratiti sukulentima i njihovom križanju nakon faksa ili negdje u tom periodu, kad budem imao više prostora i bolje uvjete za svoju kolekciju.  Za sad - neka rastu i neka se malo strpe koju godinu, vratit ću se njima, zasigurno.


Pomažeš li već svojim savjetima svojim bližnjima?

Pomažem im kad god mogu. Uglavnom me ljudi preko Facebooka pitaju za savjete i imena svojih biljaka, ali ponekad se nađem koristan i svojim bližnjima.


Je li ti teško odvojiti što je zanimljivije, biljke ili kukci? Što te privuklo njima?

Biljke su mi draže, ipak se s njima dulje vrijeme družim i došle su prve. Ne znam točno što me privuklo jer su sva ta raznolikost i zanimljivosti od vrste do vrste, uglavnom meni jako fascinirajuće. Kao što imamo da se neki kukci hrane samo jednom vrste biljke kao npr. Leptir Iolana iolas, on je povezan za našu jako čestu biljku i svima donekle poznatu, drvoliku pucalinu (lat.Collutea arborescens), ta biljka stvara sjemene čahure nalik prozirnim balončićima koji prsnu pod pritiskom ruke. U tim istim čahurama se nalaze sjemenke koje su jedina hrana gusjenicama spomenute vrste leptira, i hrane se isključivo tim, ničim drugim. Potom imamo biljku pod nazivom primorska štrcalica (lat. Ecballium elaterium), također naša česta vrsta, vrsta je divljeg krastavca koji svoje sjeme rasprostranjuje pritiskom iz svojih plodova. Zreli plod ako je dotaknut, pada sa stapke i iz njega leti na desetke sjemenki velikom brzinom te oni mogu letjeti više metara u daljinu. Ima stvarno puno zanimljivosti, mogao bih do sutra nabrajati.

   Sebastianova fotografija, lišaj zanimljivog izgleda - Teloschistes chrysophthalmus

Gdje ih sve nalaziš i istražuješ?

Terenska istraživanja uglavnom vršim u Vodicama. Tu mi je najbliže i najbrže doći, iako fotoaparat nosim gdje god idem u nadi da ću zabilježiti neku sebi novu vrstu . Tako sam fotografirao u NP Krka, na Medvednici, Šibeniku, a ove godine planiram i šire.


Koliko fotografija postoji u tvojoj arhivi?

Na dobre dane znam dnevno napraviti i preko 500 fotografija. Prvim odlaskom na Orlove krugove napravio sam ih oko tisuću i pol. Naime, sreo sam dosta novih vrsta pa sam se malo zanio. Nakon brisanja nebitnih i duplih ili loših slika, dođe se u prosjeku na neki broj upola manji od početnog. S obzirom da sam fotografirao gotovo cijelu prošlu godinu, imam zasigurno oko 10 – 15 000 iskoristivih fotografija.


Odakle zapravo crpiš svoje znanje?

Uglavnom preko interneta ili druge osobe, ali odnedavno i iz knjiga. S obzirom da sam na internetu već duže vrijeme naučio sam gdje mogu naći određene informacije i kojim stranicama vjerovati, a kojima ne jer nije rijetkost da se prenose krive informacije. Posebice sam se u to uvjerio kod sukulenata i njihovih imena. Kad bih naišao na korisnu stranicu, spremio bih ju i koristio kad bi mi trebala. Na početku su tu bile FB grupe gdje sam počeo i još uvijek ih koristim. Naime, u situacijama kad sam ne mogu odgonetnuti što sam pronašao, zatražim malo pomoći, iliti ''jokera'' od iskusnijih osoba, kojima sam jako zahvalan na pomoći!


Kako je došlo do suradnje s asistentom biologije zagrebačkog PMF-a Josipom Skejom?

Pronašao me sa svojim prijateljima botaničarima s Agronomskog fakulteta, Antunom i Dorom. Dora me zapazila na aplikaciji iNaturalist koju sam intenzivno počeo koristiti na proljeće 2021. i takoreći me ''otkrila'' njima dvojici. Ubrzo su me zajedno kontaktirali i jako brzo smo postali bliski te smo si međusobno pomagali. 


Što ona znači za tebe?

Bez upoznavanja njih troje sumnjam da bih bio spominjan ovdje ili u brojnim drugim člancima pa čak i na radiju. Beskrajno sam im zahvalan, osim što čine odlične prijatelje i kolege, također su uvijek tu voljni pomoći kako god mogu. Jedva čekam odlazak na terene s njima, na zajednička istraživanja i sve ostalo što dolazi.

  Sebastianova fotografija - Ameles spallanzania, a pair

Koliko dugo je trajala priprema tvoj znanstvenog rada? Kako si ga pripremao?

Pa priprema kao sama, ne dugo. Uz pomoć Skeje sam s radom bio gotov u roku desetak dana koji sam zatim poslao na pregled recezentima. Nakon prepravljanja rada prema njihovim zahtjevima, gotov i spreman rad sam poslao u Naturu Croaticu i eto ga – bio je ubrzo objavljen, na 31.12., taman za kraj 2021. godine.


Kako su reagirali tvoji profesori u srednjoj školi?

Svi profesori su reagirali jako pozitivno, čak su mi članke spomenuli mnogi prijatelji i brojne druge, meni ne baš poznate osobe, što me iznenadilo! Nisam znao da će privući ovoliko pozornosti!


Kakvi su tvoji planovi za budućnost? 

Željeni fakultet bi bio PMF-odsjek biologije što mi se čini kao najbolji smjer prema mojim interesima. Potrudit ću se upasti tamo, moram rasturiti maturu i možda odem na koje natjecanje za dodatne bodove, samo da si osiguram mjesto na faksu.


U kojem smjeru bi se želio razvijati?

Volio bih se baviti uglavnom biljkama, možda otvoriti neki botanički vrt, vrtni centar, rasadnik, ne znam točno što me dopadne, još ćemo vidjeti. Možda završim negdje drugdje, tko zna do tad!


Svoje fotografske zapise objavljuje na društvenim mrežama:
Instagram za fotografiju: @abssentia_ 
Instagram za fotografiju sukulenata: @succulents_and_me 

iNaturalist profil: sebcato 

Link na Sebastianov znanstveni članak pod nazivom Unexpected faunistic records of Rhacocleis annulata, Eyprepocnemis plorans, and Xya pfaendleri (Orthoptera) from Croatia and Slovenia.

Poslijednja izmjena dana Srijeda, 12 Siječanj 2022 16:58
djelomob1.jpg