27 Tra 2020
    2255

I ovo vrijeme može biti jedna vrsta inkubacije - vremena u kojem se pripremamo za neke, što bolje poteze u budućnosti

Intervju s psihologinjom Tomicom Šćavinom: 'Biološki smo uvjetovani da reagiramo puno snažnije na nešto loše jer to znači povećanje mogućnosti preživljavanja'

Ocjeni sadržaj
(11 glasova)
0
Intervju s psihologinjom Tomicom Šćavinom: 'Biološki smo uvjetovani da reagiramo puno snažnije na nešto loše jer to znači povećanje mogućnosti preživljavanja' Alen Čabrić

U ovo doba korone borimo se s lošim snovima ili uopće ne možemo spavati te brinući se za ekonomsku situaciju u svoja četiri zida nekad se osjećamo bespomoćnim. Upravo zato psihologinja Tomica Šćavina široko nam je odgovorila na nekolicinu pitanja koja si mnogi sada postavljaju. Najvažniji zaključak je da sve ono što nam je uskraćeno trebamo nadoknaditi. I tome se već sada možemo radovati.

Kako najbolje preživjeti ovu karantenu bez posljedica na psihološko zdravlje? Prvenstveno, socijalni kontakt svima nam je prijeko nužan, a nalazimo se u situaciji kada ne možemo posjetiti svoje starije, zagrliti svoje roditelje… S druge strane, zatvoreni smo u četiri zida s istim ukućanima.

Možemo si olakšati sa više komunikacije na druge načine - putem video poziva i telefona. No, to nije jedino što možemo napraviti. Prihvatimo li da na neko vrijeme ne možemo raditi sve ono što smo prije mogli, možemo promijeniti stav prema cijeloj situaciji. Umjesto žaljenja ili nervoze zbog toga što život nije kakav je bio, možemo sagledati svoj odnos sa samima sobom i s ljudima s kojima živimo iz jednog drugog kuta.

U karanteni, prisiljeni smo biti u svojim domovima i samim time imamo priliku sagledati s kim i kako živimo? Jesmo li zadovoljni? Kad se ukućani ne mogu puno izbjegavati, problemi postaju jasno vidljivi. A jasno vidljive postaju i sve one kvalitete ukućana koje cijenimo i koje nam olakšavaju situaciju.

Osim toga, imamo priliku trezvenije sagledati sebe i svoj život. Je li vrijeme za neke promjene? Ili postajemo svjesniji onog dobrog što smo stvorili i što želimo sačuvati?

Drugim riječima, vrijeme je za introspekciju. Baš kao što je inkubacija važan do kreativnog procesa, tako i ovo može biti jedna vrsta inkubacije - vremena u kojem se pripremamo za neke, što bolje poteze u budućnosti. Na taj način nam ovaj period može prestati biti "vrijeme uskraćenosti" i postati "vrijeme pripreme".


Često ovih dana slušamo o strahu, anksioznosti i panici. Možete li nam objasniti koja je razlika između njih, ali i kako da ih se riješimo?

Strah je osjećaj koji se javlja kao reakcija na neku stvarnu ili zamišljenu opasnost. Anksioznost je stanje u kojem se bojimo svega onog što bi se moglo dogoditi u budućnosti, pa postajemo preokupirani mogućim opasnostima. Panika je pak stanje snažne tjelesne pobuđenosti u kojem imamo osjećaj da se nešto opasno događa upravo sada, da nam je život ugrožen i da trebamo nešto poduzeti, a zapravo nema konkretne akcije koja bi nas mogla smiriti.

Kako se riješiti i jednog i drugog i trećeg? Strah, anksioznost i panika su obrambene reakcije, alarmi koji nam govore da nešto nije u redu. Trebala bih napisati cijelu knjigu da zaista objasnim što nam sve pomaže da se osjećamo sigurnije, jer je osjećaj sigurnosti nešto što se gradi od malih nogu.

Svatko od nas je jedinstveno biće i svatko od nas je imao jedinstvene uvjete odrastanja. Cjelokupna naša životna iskustva utječu na to koliko ćemo u ovoj situaciji biti skloni panici ili anksioznosti, tako da nema recepta koji bi vrijedio za sve.

Ono što možemo napraviti je osvijestiti da smo sigurni onda kad jesmo sigurni. Dok šećemo plažom, možemo pustiti pogled da luta obzorom jer nas to na biološkoj razini opušta. Kad se osjećamo sigurnima, znatiželjni smo, spontano istražujemo okolinu, pa nas puštanje pogleda da luta u samo nekoliko minuta može sasvim lijepo smiriti.

Osim toga, možemo se usmjeriti na ono za što znamo da nam donosi mir i zadovoljstvo. Na primjer, umjesto opsesivnog čitanja o koroni, možemo se poigrati s djecom ili kućnim ljubimcima. Možemo gledati humoristične serije. Možemo se usmjeriti na ono što hrani osjećaj sigurnosti i opuštenosti, a ne na ono što ga podriva. 

    

Mnoge je već ova kriza i ekonomski ‘udarila’ ili će nas tek ‘udariti’. Kako pronaći nadu u bolje sutra u brizi hoćemo li imati novca za hranu i režije?

Kao što sam već spomenula, ovaj period je najbolje shvatiti kao period pripreme za bolje sutra. Netko će u tom periodu trebati sjesti i vrlo realistično sagledati svoj budžet i trenutnu poslovnu situaciju kako bi to "bolje sutra" mogao isplanirati. Netko će se trebati odmoriti od previše rada, smiriti se i, u toj smirenosti, doći do novih rješenja.

Važno je ne nadati se nečemu izvana, već se osloniti na vlastite snage. Ne znamo koliko će ekonomska kriza dugo trajati niti kolika će zapravo biti. To je nešto što ne možemo kontrolirati. Ali možemo sagledati što možemo, a što ne možemo; što imamo, a što nemamo; u kojem pravcu u životu želimo, a u kojem ne želimo ići. Svatko od nas ima svoju vlastitu životnu situaciju za presložiti.

 

Zašto se ljudi često koncentriraju na loše stvari, a ne umirujuće riječi stručnjaka?

Prije svega, mediji su preplavljeni lošim vijestima, jer to povećava broj klikova. Ljudi će kliknuti na lošu vijest iz straha i potrebe za pripremom bude li se njima događalo nešto slično. Biološki smo uvjetovani da reagiramo puno snažnije na nešto loše, nego na nešto dobro, jer reagiranje na nešto loše znači povećanje mogućnosti preživljavanja.

Na žalost, potrebno je puno samosvijesti i namjernog orijentiranja na dobre i pozitivne strane kako bismo izbjegli tu zamku koju nam iznutra diktira biologija, a izvana nam je postavljaju mediji. 


Kako djeci na primjeren način objasniti zašto ne smiju boraviti vani, a i zašto im je uskraćeno druženje s prijateljima?

Djeci treba reći istinu na način koji je prilagođen njihovoj dobi i koji ne stvara strah od vanjskog svijeta ili od ljudskog kontakta. I dalje je moguće provoditi vrijeme s djecom u prirodi i ovo je vrijeme kada se roditelji mogu bolje povezati sa svojom djecom i prisjetiti se kako je to uživati u igri. 

 

Koje bi mogle biti psihičke posljedice uzrokovane životnim promjenama zbog ovog virusa? Hoće li se ljudi i nakon karantene 'bojati' jedni drugoga?

Na žalost, zaziranje od blizine i dodira će još neko vrijeme potrajati. No, isto tako, važno je ići prema tome da se vratimo na staro, a to možemo isticanjem važnosti druženja, blizine, dodira. Kad se sve smiri, ono što smo prije uzimali zdravo za gotovo može nam postati izvor zadovoljstva. I to je ono što je, jednom kad mjere sasvim popuste, najbolje uzeti kao nešto nužno za samoiscjeljenje i za iscjeljenje društva.

Blizina nam je potrebna, spontano povezivanje nam je potrebno, dodir je važan dio komunikacije. Sve ono što nam je uskraćeno trebamo nadoknaditi. I tome se već sada možemo radovati.

djelomid1.jpg


Najnovije
  • Nakon bure i kiše konačno ugrijalo, mnogi su osvježenje potražili uz more
    Information
    Podijeli
    Information

    Nakon bure i kiše konačno ugrijalo, mnogi su osvježenje potražili uz more

    Information
Najčitanije
Image is not available
Kamila Pamukovića 57, Vodice
mob. 091 888 0500 / 091 6217 217
Image is not available
Kamila Pamukovića 57, Vodice
mob. 091 888 0500 / 091 6217 217
Image is not available
Kamila Pamukovića 57,
mob. 091 888 0500
091/6217 217
Image is not available
Kamila Pamukovića 57,
mob. 091 888 0500
091/6217 217
Slider
Oglasi
Infovodice - Informativno oglasni portal Grada Vodica

Please publish modules in offcanvas position.

Please enter your phone number
and we call you back soon

We are calling your phone

0:00

Thanks,
We will call you back soon.

Whatsapp
Pošaljite vijest ili fotografiju za portal INFOVODICE putem Whatsup-a

Kontakt

Kontakt

Close