Lipanj 30, 2022 466

Znanstvenik Tkalčić: Jednog ćemo dana moći predvidjeti potrese

Ocjeni sadržaj
(0 glasova)

U Zagrebu se danas predstavlja knjiga "Potresi: divovi koji se ponekad bude". Umnogome inspirirano potresima u Zagrebu i na Banovini, djelo analizira hoćemo li ikad moći precizno predvidjeti potrese. Autor je priznati hrvatski znanstvenik Hrvoje Tkalčić, koji dugi niz godina živi i radi u Australiji. Za Dnevnik HTV-a rekao je da se u svijetu puno radi na tome kako bi se potresi mogli predvidjeti. Njegova knjiga govori upravo o tom problemu.

Kazao je kako je teško reći zašto su se potresi u Hrvatskoj aktivirali u tako kratkom roku i na tako uskom području, no naglasio je da svake godine u svijetu se dogodi oko 500.000-1.000.000.

- Kada shvatite da to znači više od 1000 potresa svakog dana, vjerojatnost da se to dogodi i nije tako mala, rekao je Tkalčić. 

"Rade se eksperimenti, jednog ćemo dana moći predvidjeti potres"

- Moja knjiga u jednom ili dva poglavja govori koliko je teško predvidjeti potres i koliko je to težak problem. Ja sam optimist i mislim da po tom pitanju grabimo krupnim koracima naprijed i svakog dana dobivamo sve više novih saznanja što se događa sa stijenskom masom koja puca zbog toga što napetost dostigne određenu vrijednost, kazao je.

- U eksperimentima se model Zemlje smanji i istražuje što se događa sa stijenskom masom, rade se numerički eksperimenti, numeričke simulacije. U ovom dijelu znanosti je popularno i strojno učenje. Uvjeren sam da ćemo jednog dana doći i do trenutka kada ćemo moći potres predvidjeti, rekao je Tkalčić. Dodao je kako je teško reći u kojem roku će se to dogoditi te da njegova knjiga upravo tome i govori.

Koliko je potrese u moru i na moru teže istraživati?

- Potrese u priobalju je teže istraživati jer s jedne strane možemo postaviti mjerne instrumente, seizmografe, a s druge strane ne jer se radi o morskoj površini. No današnjom je tehnologiji moguće i to - postavljati instrumente na dno oceana ili mora. To nam je važno jer tako dobijemo pokrivenost u svim smjerovima svijeta. Ako to usporedite, recimo, s medicinskom tomografijom ili oslikavanjem unutrašnjosti tijela, jasno je zbog čega je to važno, kaže Tkalčić.

Seizmografi na područjima na kojima su potresi česti, poput Kine ili Indonezije

- Te zemlje uglavnom imaju jako dobru infrastrukturu, naročito se dosta ulagalo nakon katastrofalnih potresa zadnjih godina. Što više instrumenata imamo, imamo više podataka. Kod grebena Macquarie o kojem sam pisao u knjizi, koji je na pola puta između Australije i i Antarktike, događaju se najveći podvodni potresi na planetu koji nisu povezani s tektonski aktivnom subdukcijom. Morali smo otići tamo i postaviti 27 instrumenata na dno oceana i još pet instrumenata na taj otočić, rekao je Tkalčić.

Vaša reakcija na članak
djelomob1.jpg