Listopad 25, 2021 317

Na Korčuli je održana dvodnevna Energetska akademija u organizaciji Pokreta otoka i Tajništva za čistu energiju EU otoka

Ocjeni sadržaj
(0 glasova)

Za vrijeme akademije sudionici su imali priliku naučiti nešto više o mogućnostima i prednostima korištenja obnovljivih izvora energije, s naglaskom na održivi razvoj hrvatskih otoka.

Tijekom prvog dana sudionici su se upoznali s drugom fazom Tajništva za čistu energiju EU otok,  o kojemu je govorila Antonia Proka iz Tajništva za otoke, te s nacionalnim i europskim planom oporavka i otpornosti o kojima je govorila Maja Pokrovac, direktorica Obnovljivih izvora energije Hrvatska (OIE).

„Energetska tranzicija otoka započela je 2017. deklaracijom potpisanom na Malti kojom je započela inicijativa čiste energije za EU otoke. Godinu nakon toga osnovalo se Tajništvo za čistu energiju EU otoka“, rekla je Antonia Proka otvarajući radionicu. Nakon osnivanja Tajništva održana su dva otočna foruma, od kojih se jedan održavao u Splitu i na Hvaru 2019. godine. Prošle godine započela je druga faza Tajništva za čistu energiju. Više o drugoj fazi Tajništva i partnerstvu s Pokretom otoka možete pročitati na ‘’Čista energija: Projekti energetske tranzicije na hrvatskim otocima’’.

TAJNIŠTVO ZA ČISTU ENERGIJU EU OTOKA

 

Tajništvo podupire pristup „odozdo prema gore“ i pruža stručnu tehničku, pravnu i edukativnu pomoć u planiranju i provedbi tranzicijskih planova. Osnažuje otočke zajednice jer je „uključivanje i aktiviranje lokalnih zajednica ključno za energetsku tranziciju“ kaže Proka i ističe da je u drugoj gazi Tajništvo već uključeno u 40 projekata od kojih su tri upravo na našim otocima, u Cresko-Lošinjskom i Elafitskom arhipelagu te na Dugom otoku. „Drugi otvoreni poziv za pomoć projektima kreće u veljači 2022.“, najavila je Proka.

U edukativnom smislu tajništvo primjenjuje „train the trainer“ pristup i upućuje dionike lokalnih zajednica u planove i strategije zelene tranzicije. „Doprinosimo podučavanjem i formiranjem lokalnih lidera tranzicije te im pomažemo da ubrzaju energetsku tranziciju u svojim zajednicama“ kaže Proka.

Zelena tranzicija podrazumijeva dekarbonizaciju energetskog sektora kroz ulaganja u obnovljive izvore energije, razvoj novih tehnologija i povećanje energetske učinkovitosti u svim sektorima.

Za pomoć projektima koji traže financijska sredstva za provedbu, ali i investitorima koji traže projekte za ulaganje otvorena je platforma „EU Island Marketplace“ koja povezuje projekte čiste energije energije na EU otocima, investitore i pružatelje tehnoloških rješenja.

Projekti od interesa za ostvarivanje zajedničkog cilja klimatske neutralnosti do 2050., u skladu sa Zelenim planom, tiču se solarne energije, hidroenergije, zelenog transporta, distribucije i upravljanja energijom i energetske održivosti i samodostatnosti.

OKVIR ZA PROVEDBU ENERGETSKE TRANZICIJE

O nacionalnom planu oporavka i otpornosti (NPOO) i Europskom mehanizmu za oporavak i otpornosti (RRF) govorila je Maja Pokrovac, direktorica OIE-a. Naime, Hrvatska će iz RRF-a dobiti 6,3 milijarde eura za koje je pripremila NPOO 2021.-2026. koji sadrži 77 reformi i 152 ulaganja. „Prema planu, 37% sredstava ide na zelenu, a 20% na digitalnu tranziciju“ rekla je Pokrovac te dodala da „ukoliko ne bude projekata, sredstva neće biti iskorištena, stoga morate promišljati o tome i u svojim lokalnim zajednicama osmisliti projekte unutar okvira za financiranje.“

Hrvatska je i dalje uvoznik električne energije koja je okolišno neprihvatljiva jer dolazi iz fosilnih goriva. U sustavu poticanja električne energije iz obnovljivih izvora trenutačno se nalazi  1 030 MW elektrana i 2 200 MW hidroelektrana, što čini 60% ukupnih instaliranih kapaciteta za proizvodnju električne energije, a s obzirom na novi cilj, u skladu sa Zelenim planom,“ u idućih 10 godina potrebno je povećati instalirane kapacitete obnovljivih izvora energije za 2 500 MW“ smatra Pokrovac.

Prema NPOO, 660 milijuna eura predviđeno je za investicije u sektoru energetike i projekte OIE koji se bave razvojem elektroenergetske infrastrukture, unaprjeđenjem prometnih sustava, razvojem infrastrukture za proizvodnju obnovljivog vodika, povećanjem stope energetske obnove zgrada u Hrvatskoj i razvojem održivog turizma.

SINERGIJA SEKTORA

Važno je podupirati zelenu tranziciju svih sektora pa tako i poljoprivrede, stoga bi trebalo dio sredstava usmjeriti i u tehnologije OIE koje se koriste u proizvodnji hrane i ulagati u energetsku učinkovitost u industriji. Poljoprivrednicima pri korištenju OIE prepreku predstavlja veliki iznos investicije u tehnologiju, „zato bi natječaj za bespovratna sredstva za OIE investicije u poljoprivredi bio vrlo učinkovit“ smatra Pokrovac. Poljoprivrednicima bi se tako osigurala poticajna sredstva za izgradnju fotonaponskih i bioplinskih postrojenja i tako bi se doprinijelo smanjenju emisija CO2 i CH4.

OTOCI

„Otoci su prepoznati kao idealna mjesta koja mogu predvoditi tranziciju na čistu energiju i razvoj prema održivom društvu“ tvrdi Pokrovac.

Nacionalni plan razvoja otoka 2021.-2027. objedinjuje ciljeve, prioritete, mjere i projekte za razvoj otočnih zajednica, a naglasak je na prometnoj povezanosti, komunalnoj infrastrukturi (vodovod i odvodnja) i razlici u cijenama na kopnu i otocima. Neki projekti se već provode na našim otocima kao npr. projekt INSULAE kojim se nastoje razviti inovativna rješenja za dekarbonizaciju europskih otoka, aktivnosti su usmjerene na otoke Unije (RH), Bornholm (Danska) i Madeira (Portugal).

Na Unijama je, u suradnji s HEP-om, pokrenut projekt izgradnje zemljane FN elektrane snage do 1 MW na koju će se nadovezati i baterijski sustav za skladištenje proizvedene energije i tako će se u velikoj mjeri pokriti cjelogodišnje potrebe otoka za električnom energijom. Instalacija solarne elektrane i baterijskog spremnika energije na Unijama jedan je od prvih takvih projekata u RH koji su omogućili stanovnici otoka Unije u suradnji s predstavnicima znanosti, privrede i lokalne uprave.

Za skladištenje energije u izoliranim sustavima, npr. otocima ili planinama, baterijski sustavi donose višestruke koristi i uštede pa su stručnjaci sa splitskog fakulteta elektrotehnike, strojarstva i brodogradnje razvili baterijske sustave koji bi u budućnosti mogli pogoniti brodove duž obale, smanjiti troškove za električnu energiju u industriji, a otočanima osigurati stabilnu opskrbu strujom.

Uz vjetroelektrane, solare i vodik imamo i moguću proizvodnju energije iz mora korištenjem valova, plime i oseke i posebnih dizalica topline s morskom vodom. Zadnje navedeno (SDTMV sustav) moglo bi biti posebno primjenjivo na Hrvatsku zbog duge obale, ova tehnologija već se koristi u Poreču.

Što se tiče transfromacije otpada u vodik koristeći solarnu energiju, u tijeku je pilot projekt na Cresu. Vodik bi se nakon transformacije trebao koristiti za potrebe industrije, transporta i proizvodnje čiste energije.

PREDSTAVLJANJE ZAKONA O TRŽIŠTU ELEKTRIČNE ENERGIJE I MOGUĆNOSTIMA FINANCIRANJA OD STRANE FONDA ZA ZAŠTITU OKOLIŠA I ENERGETSKU UČINKOVITOST

Prvo izlaganje vodila je ravnateljica Uprave za energetiku pri Ministarstvu gospodarstva i održivog razvoja, Kristina Čelić. Čelić je predstavila novi Zakon o tržištu električne energije koji je na snagu stupio upravo tog dana u ponoć. ''Zakon je napisan na način da potakne građane da se uključe u energiju i daje im priliku za postavljanje postrojenja za opskrbu i potrošnju u vlastitoj proizvodnji.''

Pojasnila je kako će se građani moći udruživati u inicijative po vlastitom poslovnom modelu pa će tako i oni koji nemaju mogućnost postavljanja solarnih panela na krov, ili oni koji žive u stambenim zgradama, biti u mogućnosti uključiti se u vlastitu proizvodnju električne energije.

Aleksandar Halavanja, voditelj Službe za sustavno gospodarenje energijom pri Fondu za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost održao je vrlo interaktivno predavanje, naglasivši kako je došao na otok da sazna što više informacija o potrebama otoka i otočana za provedbu energetske tranzicije. ''Fond priprema natječaj čija su sredstva namijenjena isključivo za otočne potrebe. Iako se raspisuje krajem godine, ako se ne potroše prelit će se u 2022. godinu, zato pozivam otočane da pripreme projekte za energetsku tranziciju i budu spremni za iduće natječaje.''

OKRUGLI STOL: ULOGA RAZLIČITIH GOSPODARSKIH SEKTORA U ENERGETSKOJ TRANZICIJI OTOKA

U sklopu radionice održan je i okrugli stol o ulozi različitih gospodarskih sektora u energetskoj tranziciji otoka. Kako integrirati zelenu tranziciju i energetiku općenito u sve ono što otočanima zaista treba od sudionika saznala je moderatorica razgovora, Maja Jurišić, predsjednica Pokreta otoka.

Katarina Slejko iz LAG-a 5 objašnjava da interes otočana za natječaje i dobivanje sredstava postoji i raste, a u natječajima za projekte dodatno se boduje uvođenje obnovljivih izvora energije, no „administrativni dio prijava na natječaj dosta je zahtjevan“ priznaje Slejko i nastavlja da „ta sporost administracije, čekanje rezultata, ulaganje prigovora, čekanje odgovora na prigovor, a i velika potražnja, a mala ponuda konzultantskih usluga, uzrokuju gubitak motivacije kod ljudi“.

Da je čekanje svih dokumenata i rezultata veliki problem slaže se i Vlaho Komparak, vlasnik OPG-a Komparak, i tome pridodaje poteškoće s predfinanciranjem projekata i dogovore s bankama. U svoj idući projekt Komparak će uključiti i obnovljive izvore energije, točnije solare. „Na zadnjem LAG-ovom natječaju imao sam maksimalni broj bodova baš zato što sam uključio solare na koje će, od ukupnog iznosa, biti potrošeno 15 000 eura“ objavio je Komparak.

STANJE NA OTOCIMA SA SPECIFIČNIM POLOŽAJEM

Sa stajališta privatnog iznamljivača u procesu postavljanja solara na krov na Silbi javila se Paula Bolfan tvrdeći da se „povrat investicije može očekivati već za par godina“. Puno je razina u energetskoj tranziciji pa je važno da i loklana samouprava pokaže pokaže interes za energetskom održivošću i samodostatnošću.

Bolfan se osvrnula na nejednak pritisak na otočne kapacitete tijekom i van turističke sezone, što izrazito nepovoljno utječe na infrastrukturu malih zajednica i otoka sa specifičnim položajem. Uzimajući za primjer Silbu upozorila je na česte nestanke struje tijekom sezone, koji bi mogli biti i češći kada se izgradi desalinizator bez fotonaponske elektrane. Naime, Fakultet strojarstva i brodogradnje iz Zagreba u suradnji s Pokretom Otoka izradio je studiju predizvodljivosti za izgradnju desalinizatora u kombinaciji s fotonaponskom elektranom, iz razloga prilikom izračuna u obzir uzelo prekomjerno opterećenje elektroenergetskog sustava u slučaju kad fotonaponske elektrane nebi bilo. 

Treba još poraditi na aktiviranju lokalne zajednice, „zato su događanja poput ovog ključna, treba pričati i širiti ideje na čemu aktivno radi Pokret otoka“ smatra Bolfan. Da je potrebno još raditi na osvještavanju ljudi slaže se i Marko Šundov, predstavnik udruge Čista Hrvatska ukazujući na problem otpada. Što se gorućeg pitanja zbrinjavanja otpada tiče, Šundov kaže da „ne postoji idealno rješenje za gospodarenje otpadom, ali neplansko gospodarenje otpadom smanjuje potencijal prostora koji na otocima itekako znači“.

Antonija Proka zatvorila je događanje i naglasila kako je iznimno zadovoljna povratnom informacijom otočana o provedbi tranzicije te kako će Tajništvo za otoke i dalje nastaviti pomagati otočanima i podržavati ih u smislu pružanja tehničke podrške za provedbu procesa energetske tranzicije.

 

 

 

 

djelomob1.jpg