Hrvatska i dalje na dnu EU-a: Povratna naknada povećana na 10 centi

Od 1. siječnja 2025. godine, povratna naknada za ambalažu za pića u Hrvatskoj povećava se s dosadašnjih 7 centi na 10 centi. Unatoč ovoj promjeni, Hrvatska ostaje na samom dnu Europske unije po visini naknade, što izaziva kritike ekoloških udruga i zabrinutost za ranjive skupine građana koje preživljavaju skupljanjem boca.

Prema riječima Ane-Marije Mileusnić iz Zelene akcije, povećanje od samo tri centa propuštena je prilika za značajniji napredak u sustavu recikliranja. "Niskim iznosom naknade teško ćemo postići cilj od 90% odvojeno prikupljene ambalaže do 2030. godine", istaknula je Mileusnić, dodajući kako trenutni rezultati, prema podacima Fonda za zaštitu okoliša, variraju ispod 80%, ovisno o materijalu ambalaže.

Na začelju EU-a
Povećanjem naknade na 10 centi, Hrvatska se svrstava među države s najnižim iznosima u EU. Za usporedbu, baltičke zemlje imaju istu naknadu kao Hrvatska, dok su u Slovačkoj naknade 15 centi, u Njemačkoj 25 centi, a u Finskoj čak 40 centi.

"Osim što će se ovim iznosom teško potaknuti građane na veću razinu recikliranja, Vlada je dodatno marginalizirala ranjive skupine. Danas je za kruh potrebno skupiti više boca nego 2006. godine, kada je sustav uspostavljen", upozorila je Mileusnić.

Odbijeni prijedlozi za veće naknade
Zelena akcija i srodne organizacije tražile su povećanje povratne naknade na minimalno 15 centi, uz dodatne promjene poput prilagodbe iznosa ovisno o materijalu i veličini ambalaže. Takva rješenja već su implementirana u Njemačkoj, gdje naknade variraju i do 50 centi.

Međutim, Ministarstvo zaštite okoliša odbilo je prijedloge udruga, obrazlažući kako bi povećanje naknade moglo dovesti do viših cijena pića. Mileusnić je ovakav stav nazvala netočnim, objašnjavajući da se povratna naknada potrošačima u potpunosti vraća prilikom povrata ambalaže.

Trgovačke prakse i širenje sustava
Udruge ističu i nedovoljnu kontrolu trgovačkih praksi, navodeći primjer Švedske, gdje je cijena povratne naknade jasno odvojena od cijene proizvoda. Kritike su upućene i na dug rok za proširenje sustava povratne naknade, koji bi do 2027. trebao obuhvatiti svu ambalažu za pića do 3 litre, višeslojnu ambalažu poput tetrapaka te ambalažu za jestive tekuće proizvode poput pasirane rajčice.

Ekološke udruge i dalje apeliraju na Vladu da poveća iznos naknade na razinu koja bi potaknula veću ekološku osviještenost i omogućila dostizanje EU ciljeva recikliranja.

Izvor: HRT