Pravilna prehrana igra ključnu ulogu u našem zdravlju i kvaliteti života. No, unatoč sve većoj osviještenosti, mnogi se i dalje bore s lošim prehrambenim navikama i zbunjujućim informacijama. U svojoj prvoj kolumni Martina Silov, certificirana savjetnica za prehranu, donosi korisne smjernice o važnosti pravilne prehrane i njezinom utjecaju na zdravlje.
„Neka tvoja hrana bude tvoj lijek, a tvoj lijek neka bude tvoja hrana „
Hipokrat
Najpoznatija izreka vezana uz prehranu, Hipokrat je živio 460. godina pr. Kr., a već tada je uvidio koliki utjecaj hrana ima na zdravlje.
Hrana je naša svakodnevna potreba, iz hrane dobivamo energiju i hranjive tvari potrebne za svakodnevno funkcioniranje organizma.
Svaka hrana koju unesemo u naš organizam direktno ulazi i u naše stanice te je lako zaključiti kakvu hranu jedemo takvo je i naše zdravlje.
Iako je u posljednjih nekoliko godina porasla svijest o važnosti zdrave prehrane ipak se u praksi ona malo primjenjuje.
Tako po zadnjim istraživanjima u RH o prehrambenim navikama Hrvata pokazalo se da:
12 % osoba ne doručkuje
Prosječno osoba pojede 80 kg kruha godišnje
7 % dodatno soli hranu
Meso koje najčešće jede je svinjetina i meso peradi, a riba, voće i povrće je rijetkost.
Posebno zabrinjava činjenica da je česta skoro svakodnevna konzumacija mesnih prerađevina, slatkiša, grickalica i raznih zaslađenih sokova.
Kada su upitani o razlozima takvih prehrambenih navika najčešće su naveli loše ekonomske prilike, nedostatak vremena te užurban tempo života, ali i nedostatak interesa i motivacije za zdravijim načinom života.
Prosječno se osoba za zdravu prehranu počne zanimati tek u 40-im godinama života kada je već prisiljena potražiti pomoć liječnika radi problema vezanih uz zdravlje. Način na koji se hranimo u prethodnim godinama života itekako utječe na zdravstveni život kakav ćemo imati u budućnosti.
Prehrana bogata crvenim mesom, mastima, prerađenim namirnicama značajno pridonosi riziku razvoja karcinoma debelog crijeva čija je učestalost u populaciji sve veća, te je drugi po učestalosti raka u RH. Zanimljiva je činjenica da bi se promjenom prehrambenih navika ta učestalost smanjila.
Zasićene masnoće koje nalazimo u crvenom mesu, maslacu, svinjetini te hidrogenizirane masnoće koje nalazimo u margarinu, pekarskim proizvodima, raznim slatkišima organizam ne može preraditi te se takve masnoće pretvaraju u otrovne nakupine i gomilaju se čime se povećava kolesterol, krvni tlak, remeti šećer, oštećuje jetra te dolazi do pretilosti.
Kardiovaskularne bolesti, karcinomi, kronične respiratorne bolesti i dijabetes čine tzv. kvartet kroničnih nezaraznih bolesti te su najčešće svjetske ubojice. U svjetskim razmjerima iste dovode do ukupne smrtnosti 60 % svjetske populacije. Nažalost ni mi u Hrvatskoj ne zaostajemo za svjetskim trendovima te je sve više oboljelih od srčanih i kardiovaskularnih bolesti. Razina kardiovaskularnih bolesti u RH se kreće na razinama nešto nižim od 50%, što nas svrstava u središte europske ljestvice.
Promjenom načina života, odnosno pravilnom prehranom, odbacivanjem štetnih navika poput pušenja, prekomjerne konzumacije alkohola te uvođenjem svakodnevne tjelesne aktivnosti utječemo na smanjenje rizika od oboljenja.
Kako vodimo računa o našim mobitelima, autima, počnimo voditi računa i o našem zdravlju tijelo će nam reći hvala.
Za više informacija o pravilnoj prehrani i individualno savjetovanje, možete kontaktirati Martinu Silov putem e-maila [email protected] ili telefonski na +385 91 185 0225. Više detalja o uslugama nutricionističkog savjetovališta Nutritivni Kompas pronađite na www.nutritivni-kompas.hr.
-
3
-
0
-
0
-
0
-
0
-
0