„Tijat“ – brod, priča, život! (2.dio)

U prošloj objavi započeo sam priču o kultnom brodu Tijat koja će imati nekoliko nastavaka te ću pokušati ukazati na njegovu kulturnu i povijesnu vrijednost.

Priču smo započeli izgradnjom a nastavljamo sa ranim počecima plovidbe

Radi velike sličnosti sa brodovima Jugoslavija, Jadran i Jedinstvo od kojih se već tada jedan nalazio na navozu u brodogradilištu Split, dobili su nadimak „Male Jote“.

Ulazak u eksploataciju prve linije na kojima su plovili m/b „Ohrid“

Tijekom probnih plovidbi m/b Ohrid se iskazao svojim sposobnostima, a na posljednjoj probnoj plovidbi , 16. svibnja 1955., brod je postigao brzinu preko 12 čvorova te više nije bilo prepreka da se obavi primopredaja i ulazak u flotu Jadranske linijske plovidbe. Iako zadnji porinut, m/b Ohrid je prvi je ušao u eksploataciju u nedjelju, 22. svibnja 1955. na liniji broj 69. koja je prometovala između Splita i Sumartina. Kako je taj dan stupio na snagu ljetni red plovidbe, liniju je odrađivao kao zamjena, odnosno do dolaska parobroda Pag.

M/b Ohrid je liniju br.69. održavao samo toga dana, da bi od 23. svibnja 1955., zaplovio liniji br. 59. koja je prometovala između Makarske i Splita. Iako je Ohridu do 1967. godine luka upisa bila Dubrovnik, nikada nije tamo zaplovio, već je tamo raspoređen Karlovac. M/b Ohrid se nije dugo zadržao u Splitu te je već 1956. otplovio na sjever gdje plovi na linijama iz Rijeke prema Opatiji i Lovranu te prema otoku Krku. Plovio je čak na dužobalnoj liniji iz Rijeke, pristajući u Crikvenicu, Novi Vinodolski, Senj, Karlobag i dalje sve do Obrovca i Zadra.

Krajem pedesetih godina m/b Ohrid je raspoređen u Šibenik na liniju 504 koja je prometovala prema Raslini, Zatonu i Skradinu. Linija je bila putničko teretnog karaktera sa 18 plovidbi tjedno.

Tekst se nastavlja nakon oglasa

M/b Ohrid bi na liniji godišnje preplovio preko 20.000 milja prevozeći putnike u grad, na posao i školu. Osim putnika, brod je prevozio razni teret. Od kašeta s voćem i povrćem, građevinskog materijala, magaraca i domaćih životinja i tko zna što još. Bilo je tu dosta zgoda i nezgoda jer nije bilo otkazivanja linija. Tako se u siječnju 1968., ploveći u gustoj magli, m/b Ohrid nasukao na obalu Martinske.

Izgradnjom šibenskog, a kasnije i skradinskog mosta, linija 504 je ukinuta, a posljednju plovidbu na toj liniji, brod je odradio 14. lipnja 1969., pod zapovjedništvom kapetana Josipa Burice.

Tekst se nastavlja nakon oglasa

m/b Karlovac

Drugi brod iz serije, m/b Karlovac, isporučen je Jadranskoj linijskoj plovidbi 25. lipnja 1955.

Prva linija na kojoj je zaplovio bila je ista na kojoj je zaplovio i Ohrid, između Splita i Makarske, da bi kasnije bio raspoređen na liniju broj 63 između Splita i Vrboske. Međutim, Karlovac se nije dugo zadržao na linijama iz Splita te je raspoređen u dubrovačko okružje gdje prometuje između Dubrovnika i Cavtata. Sredinom šezdesetih ponovo se vraća u Split, a nakon toga u Šibenik, gdje duže vremena povezuje Šibenik sa otocima Kaprije i Žirje. Odlaskom drvenih brodova Marin Držić i Ivan Gundulić iz šibenskog okružja, povezuje otoke Zlarin i Prvić te Vodice.

m/b Valjevo

Nakon primopredaje broda, početkom srpnja 1955., m/b Valjevo je također raspoređeno u splitsko okružje i to na dvije linije.

Prva je bila linija broj 68 između Splita i Starigrada koja je prometovala četiri puta tjedno, te na liniji broj 66 između Splita i Drvenika koja je prometovala dva puta tjedno. Valjevo se najduže zadržalo u Splitu. Plovio je gotovo prema svim otocima, pa čak i do najudaljenijeg Lastova. Ploveći tako na toj liniji (Split – Hvar – Vela Luka – Ubli) brod je dva puta tjedno pristajao u mjestu Sv. Nedjelja na otoku Hvaru. Specifičnost tog malog mjesta je da se nalazi izloženo otvorenom moru te ukoliko su bili nepovoljni uvjeti na moru, brod nije mogao pristati u luku. Brod bi tada ostao na sidru u zavjetrini a po putnike su dolazile brodice iz mjesta te su se putnici na taj način doplovili do obale i vratili se kućama.

Nije bilo odustajanja s obzirom na mali broj linija te se svim silama trudilo odraditi putovanja gotovo pod svaku cijenu. m/b Valjevo je plovilo u Splitu do sedamdesetih godina kada je raspoređen u Šibenik gdje plovi sa m/b Karlovac prema otocima Kaprije i Žirje te prema Zlarinu, Prviću i Vodicama.

Brodovi su donosili život

Putnički saloni bili su mjesta u kojima se učilo, pisalo zadaće, pričalo, pjevalo, kartalo, i rađalo. Da, rađalo! Nekada nije bilo hitne pomoći koja bi došla u najkraćem vremenu da bi se stiglo do bolnice. Tako su se na m/b Ohrid rodila dva dječaka, a na m/b Valjevo dvije djevojčice.

Krajem 1957., godine, u uobičajenoj plovidbi prema Splitu, prolazeći kroz tjesnac kod sela Vinišće zapovjednik m/b Valjevo je obavješten brodskog konobara da se u salonu porađa žena. Nastala zbrka u kojoj je i sam zapovjednik rekao da mu se to nikada nije dogodilo ali uz pomoć njega i posade te žene u pratnji, majka je rodila djevojčicu. I to nije sve! U rujnu 1958., ploveći na liniji između Rogača i Splita, m/b Valjevo opet je postalo mjesto rođenja još jedne djevojčice. Iako je ovaj put zapovjednik broda bio upoznat da prevozi trudnicu i potjerao brod najbrže što je mogao, djevojčica je ipak bila “brža“ te je došla na svijet u splitskom kanalu.

Nadalje, ranog jutra u kolovozu 1961. m/b Ohrid je plovio na svojoj redovnoj „pruzi“ od Skradina prema Šibeniku. U Zatonu se ukrcala žena sa pratnjom koja je žurila u bolnicu jer je bila u visokom stupnju trudnoće. Nedugo nakon partence iz Zatona prema Šibeniku, začuo se dječji plač a m/b Ohrid (današnji Tijat) postao je mjesto rođenja zdravog dječaka koji je danas član fb grupe „Tijat u srcu“.

Koliko je tada život bio težak kada je majka propješačila osam kilometara iz Gaćeleza do Zatona da bi se ukrcala na brod za Šibenik, da bi čim su isplovili na svijet donijela zdravog dječaka. Isto tako, brod Ohrid je bio također mjesto rođenja još jednog muškog djeteta, ovaj put ploveći iz Skradina prema Šibeniku.

Ne kaže se slučajno da brodovi imaju dušu. Ovo je dokaz.

Obnovom flote, parobrodi su polako su izlazili iz plovidbe te su kroz nekoliko godina gotovo svi izrezani u rezalištu „Sveti Kajo“ kraj Splita. Bilo je tu još zamjena i promjena te ćemo nastaviti samo sa budućim Tijatom, ali u slijedećem nastavku.

Kraj drugog dijela…